Panel diskusija „Ranjive skupine i tržište rada – društvo novih mogućnosti“

U sklopu 10. Sajma poslova u Dubrovniku, u organizaciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područnog ureda Dubrovnik održana je panel diskusija „Ranjive skupine i tržište rada – društvo novih mogućnosti“

Cilj panela je bio promovirati zapošljivost, socijalnu uključenost i kvalitetu života ranjivih skupina na tržištu rada. Panel diskusija je organizirana u suradnji sa Ministarstvom pravosuđa, a pozvani panelisti su:

• Slavica Prkačin – Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Dubrovnik
• Nada Boras – Udruga osoba sa intelektualnim teškoćama Radost
• Ante Puljević – Udruga osoba sa invaliditetom Prijatelj
• Nebojša Jerković – Modro zelena zadruga
• Željko Benić – Valamar Riviera
• Fani Kmetović – Valamar Riviera
• Ines Držanić – Zatvor u Dubrovniku
• Zlatko Lovrić – Terapijska zajednica Papa Ivan XXIII

Nakon uvodnog govora, slijedi prezentacije Slavice Prkačin, više stručne savjetnice za zapošljavanje, koja nas upoznaje nazočne sa aktivnostima HZZ-a u radu s osobama s invaliditetom. Cilj HZZ-a je što prije uključiti osobe s invaliditetom u rad, u zanimanju koje će postizati najpovoljniji radni učinak s najmanjim izgledom da dođe do daljnjeg narušavanja njezinih preostalih radnih i općih sposobnosti. Područni ured Dubrovnik broji 100 osoba sa invaliditetom, od čega najviše sa srednjom školom što se tiče obrazovne strukture; a sa tjelesnim invaliditetom što se tiče vrste oštećenja. Uzroci otežanog zaposlenja su: sezonski karakter, fizički zahtjevni poslovi, nedostatak radnog iskustva, dugotrajna nezaposlenost, predrasude poslodavaca te nedostatak zaštitnih i integrativnih radionica. Mjere APZ-a (aktivna politika zapošljavanja) su potpora za zapošljavanje osoba s invaliditetom te javni rad. Rezultati kroz 2016. godinu kazuju da se zaposlilo ukupno 9 osoba s invaliditetom. Da bi se poboljšala zaposlenost takvih osoba, Slavica naglašava da je potrebno organizirati radionice i skupove, promocije, sustavno informirati o financijskim povlasticama, osnivati zaštitne i integrativne radionice, te poticati na suradnju javnih službi i poslodavaca.

Ines Držanić, diplomirana socijalna radnica, zaposlena u Zatvoru Dubrovnik istaknula je projekt koji je proizvod njihove suradnje te suradnje HZZ-a s DEŠA. Cilj projekta je stvaranje novih vještina i znanja za nove mogućnosti. Sami projekt traje 1 godinu, a zatvorenici mogu proći tečajeve engleskog jezika, informatike, izrade priručnika za engleski jezik, kako se predstaviti poslodavcu,…

Zlatko Lovrić, diplomirani socijalni radnik, predstavnik Udruge Papa Ivan 23. koja radi sa ovisnicima u vidu smještaja, njege te rehabilitacije, pojasnio je što se radi sa bivšim ovisnicima. Istaknuo je 2 vrste usluga; pružanje podrške te smještaj sa ciljem rehabilitacije (pripremanja za tržište rada). Korisnici se mogu uključiti i u doškolovanje i osposobljavanje koje se provodi u suradnji sa HZZ-om. Od 2012. postoji mogućnost zapošljavanja putem javnih radova. Maloljetnici se, po izlasku, pokušavaju motivirati za daljnje obrazovanje. Na pitanje Katarine Krile, moderatorice panela o zapošljavanju takvih skupina na tržištu rada te iskustva s poslodavcima, Lovrić odgovara da sve ovisi o kvaliteti, stavovima poslodavaca i sustavima vrijednosti. Ali da broje pozitivne rezultate zapošljavanja istih. Što se tiče poslodavaca, slika je šarolika. Ukoliko je netko od poslodavca i zainteresiran, potrebna je procjena udruge koga od njih poslati poslodavcu.

Ispred Udruge Radost predstavila se Nada Boras. Istakla je da zbog svoje obiteljske situacije suosjeća sa problemima ranjivih skupina jer je i sama roditelj osobe s intelektualnim poteškoćama. Cijeli život imaju teškoća u radu, a financijski ovise o projektima.

Nebojša Jerković, predstavnik Modro-zelene zadruge istaknuo je da je zadrugarstvo u svijetu popularno oko 150 godina, koje je idealno za socijalno poduzetništvo. Kao predstavnik i braniteljske zadruge, navodi da Republika Hrvatska broji 170 braniteljskih zadruga čije poslove obavlja 500 članova. Rad zadruga temelji se na aktiviranju ruralnih područja, korištenje resursa, mogućnost hrvatskih branitelja za povratkom u sustav tržišne vrijednosti. Od ove godine sve zadruge su izbačene sa popisa neprofitnih organizacija. Na pitanje moderatorice Katarine o statusu razvijenosti zadruga u Republici Hrvatskoj, Jerković navodi, da su u statističkoj grešci. Sami Zakon o zadrugama je mijenjan na način da se određene odredbe mijenjaju ali ne za boljitak same zadruge. Također je spomenuo i prijedlog Zakona o socijalnom poduzetništvu koji može dati puno za ranjive skupine.

Ispred Udruge PRIJATELJ predstavio se Ante Puljević, inženjer cestovnog prometa te predsjednik udruge. Udruga osoba s invaliditetom Prijatelj Metković (UOSI Prijatelj) je neprofitna i nevladina udruga koja obavlja socijalno – humanitarne djelatnosti od važnosti za osobe s invaliditetom. Osnovana je 2003. a djeluje na području gradova Metković i Opuzen, te 4 općine, Slivno, Pojezerje, Kula Norinska i Zažablje. Do sada je u Udrugu učlanjeno 210 osoba s invaliditetom, 46 pomagača te 46 volontera. Ističe da udruga želi doprinijeti izgradnji društveno gospodarskog sustava u kojem će se osobe s invaliditetom tretirati tako da će se i u radu i u socijalnoj skrbi uvažavati njihove potrebe i poštovati njihovo ljudsko dostojanstvo. U višegodišnjem radu istaknuo je niz projekata i mogućnosti kojima su olakšali život osobama s invaliditetom. Tako ističe projekt „Pomoćnik u nastavi“; „Prijatelji otkrivaju kako je nastao naš grad“; humanitarnu akciju za djecu sa neurorazvojnim poremećajima; osnivanje zadruge „Prijateljica“; zaklada „NERETVANSKO SRCE“; te mnoge gospodarske aktivnosti. Par riječi ispred Udruge PRIJATELJ rekla je i Marina Mustapić, voditeljica Europskog projekta, koja iza sebe ima 5 godina iskustva u samoj udruzi. Ističe da su osobe s invaliditetom ravnopravni sudionici poretka; te da imaju drugo stanje, ali nikao bolest.

Predstavnica Valamar riviera , Fani Kmetović naglasila je da je u našem društvu prije svega bitna humanost i proaktivnost, edukacija osoba koje rade s osobama s invaliditetom te je istakla da se ranjive skupine ne razlikuju od drugih. Također ističe da u dugogodišnjem radu nisu imali negativnih iskustava. Iako su tvrtka koja ima za cilj uslugu, te da sama priroda posla traži veliku tjelesnu aktivnost, uvijek se nađe mjesta za ranjive skupine voljne za rad. Predstavila je i dvoje svojih zaposlenika, osobe s invaliditetom, Željka Benića i Samira Bogdana, koji su nam ispričali svoja pozitivna iskustva. Također su predstavljeni i Anka Bračanov te Zlatko Herenda, kao djelatnici koji svojim nesebičnim trudom pokušavaju olakšati posao kolegama.

Nakon izlaganja panelista otvorila se rasprava sa brojnim pitanjima i komentarima iz publike od kojih bi izdvojili gđu. Zoricu Duić (Hilton Imperial) koja je naglasila potrebu poslodavca da budu bolje pripremljeni za rad sa osobama sa invaliditetom i ostalim ranjivim skupinama. Gđa. Mirjana Beg (Grad Dubrovnik) je ponudila da Grad Dubrovnik organizira radionice na tu temu Svi su naglasili da je potrebno organizirati više ovakvih događaja radi boljeg umrežavanja poslodavaca, institucija i udruga civilnog društva. Gđa. Ivana Kuzman (HZZ) je istaknula poteškoće koje osobe sa invaliditetom ili sa teškoćama u razvoju imaju prilikom upisa u srednju školu zbog izuzetno malog broja obrazovnih programa za tu ciljnu skupinu.

Zaključci panela:

1. potrebno je prije svega zaštiti ranjive skupine, te im je, uz rad i osposobljavanje kroz udruge, potrebno pružiti mogućnost izlaska na tržište rada te ravnopravno konkuriranje na radna mjesta.
2. Veliki naglasak se stavlja na suradnju udruga i zadruga te suradnju s poslodavcima.
3. Poslodavci smatraju da kvotni sustav nije poticajan za zapošljavanje osoba sa invaliditetom i da bi ga trebalo mijenjati.
4. Također bi preporučili da se organiziraju radionice za poslodavce kojima bi se pripremili za lakše uvođenje osobe sa posebnim potrebama u radno okruženje.
5. Potrebno je otvoriti više obrazovnih programa u srednjoj školi prilagođenih potrebama osoba sa teškoćama u razvoju i tržištu rada